Consultations

Povratne informacije Europske građanske inicijative Spasimo pčele i poljoprivrednike o nacrtu prijedloga Uredbe o održivoj uporabi pesticida Europske komisije:
Masovna uporaba pesticida ima razoran učinak na bioraznolikost i ozbiljna je prijetnja našem zdravlju, vodi, zraku i tlu, sigurnosti hrane, klimi i bioraznolikosti. Kako bismo našoj djeci i sljedećim generacijama osigurali budućnost, hitno nam je potrebna promjena paradigme u poljoprivredi i načinu na koji se odnosimo prema našem okolišu, koristeći agroekološke prakse kako bismo počeli raditi s prirodom, a ne protiv nje.
Europska građanska inicijativa Spasimo pčele i poljoprivrednike pozdravlja prijedlog Europske komisije o smanjenju upotrebe pesticida u EU. No, prijedlog je po našem mišljenju preslab da bi se postigla potrebna promjena u poljoprivredi: nema vremena za polovične mjere! Smanjenje od 50% do 2030. nije dovoljno i tražimo od Europske komisije, Vijeća i Parlamenta da budu mnogo ambiciozniji!
Agroekološki sustavi proizvodnje hrane povećavaju prinose, a istovremeno štite zdravlje i biološku raznolikost. Provedba Integrirane Kontrole Nametnika (Integrated Pest Management – IPM) visoke razine omogućuje smanjenje pesticida za više od 80% u nekoliko godina. Agroekološke prakse dovode do povećanja bioraznolikosti i plodnosti tla, bolje otpornosti na sušu i uklanjanja troškova i ovisnosti o pesticidima i sintetičkim gnojivima.
Nova Uredba o održivoj uporabi pesticida trebala bi osigurati izravnu vezu sa Zakonom o obnovi prirode kao i inicijativom Održivi prehrambeni sustav jer su svi međusobno povezani!
U skladu sa zahtjevima 1,2 milijuna građana koji podržavaju EGI Spasimo pčele i poljoprivrednike, tražimo od EU-a da djeluje prema:
1. Smanjenju sintetičkih pesticida od 80% do 2030., uz sustav koji nagrađuje poljoprivrednike za rad s prirodom (financiranje CAP-a). Ne slažemo se s rupama u legislativi stvorenim tako da će na kraju neke države članice smanjiti svoj nacionalni cilj na 35%, što ne dovodi do temeljnih promjena u poljoprivrednim praksama.
2. Potpuna zabrana otrovnijih pesticida (tj. “kandidata za zamjenu”) do 2030.: alternative postoje, treba ih zabraniti odmah!
3. Uredba bi trebala sadržavati viziju za duži rok, s potpunim postupnim ukidanjem sintetičkih pesticida do 2035. godine.
Nacionalni akcijski planovi trebali bi biti predmet odobrenja Komisije i trebale bi biti propisane kazne za one države članice koje ne postignu ciljeve.
4. Osnovna načela IPM-a trebaju postati obvezna. IPM treba biti vrlo dobro definiran. Na primjer, petogodišnji plodored trebao bi postati norma za dramatično smanjenje opterećenja štetočinama.
5. Uredba SUR također treba navesti što IPM nije: prskanje iz zraka, premazivanje sjemena pesticidima, nove genomske tehnike kao i primjena pesticida s takozvanom “preciznom tehnologijom” ne bi se trebali smatrati IPM-om jer nemaju za cilj smanjenje ovisnost farmera o pesticidima..
6. Korištenje pesticida treba dopustiti samo kao krajnje sredstvo, i tek nakon što preventivne, mehaničke i biološke metode ne daju željeni rezultat. Poljoprivrednici bi to trebali dokumentirati i kontrolirati javna tijela.
7. Najmanje 10% ugara za prirodu očuvat će vrijedne resurse i pomoći u borbi protiv štetočina, omogućujući prirodnim predatorima da se razvijaju u tim područjima.
8. Prijedlog Europske komisije o netretiranoj tampon zoni od 3 m uz osjetljiva područja i vodotoke daleko je nedostatan. Treba postaviti tampon zone koje vode do 0 ostataka pesticida izvan polja.
9. Podzemne vode treba bolje zaštititi. Države članice, regije i općine trebale bi dobiti mogućnost zabrane pesticida na vodonosnicima kako bi se zaštitila pitka voda.
10. Potrebno je revidirati usklađene pokazatelje o pesticidima, uključivši bolje njihovu toksičnost, uključujući i onu za okoliš.